Giht i mokraćna kiselina – kakva je povezanost?

Uvod


Giht i mokraćna kiselina usko su povezani, ali povišena mokraćna kiselina ne znači automatski da osoba ima giht. Mnogi ljudi godinama mogu imati povišene vrijednosti bez tipičnog napada, dok se kod drugih s vremenom mogu stvoriti kristali koji se talože u zglobovima i izazivaju snažnu upalu.

Upravo je stvaranje i taloženje kristala mokraćne kiseline ključno za razumijevanje gihta. Kada imunološki sustav reagira na kristale u zglobu, može nastati nagli napad praćen jakom boli, oticanjem, crvenilom i izrazitom osjetljivošću.

U ovom članku objašnjavamo kakva je povezanost gihta i mokraćne kiseline, zašto njezina vrijednost raste, znači li povišen nalaz da ćete dobiti giht i zašto rezultat krvne pretrage tijekom napada ponekad može biti zbunjujući.


Kratki odgovor

Giht nastaje kada se u zglobovima talože kristali urata i izazovu upalnu reakciju. Rizik stvaranja kristala povećava se kada je razina mokraćne kiseline u krvi dugotrajno povišena, odnosno kod hiperuricemije.

Međutim, hiperuricemija i giht nisu isto. Neke osobe imaju povišenu mokraćnu kiselinu, ali nikada ne razviju simptome gihta. S druge strane, kod osobe koja ima tipične simptome gihta jedan nalaz mokraćne kiseline sam po sebi nije dovoljan za postavljanje ili isključivanje dijagnoze.


Najvažnije za zapamtiti

  • ✔ Mokraćna kiselina nastaje razgradnjom purina u organizmu.
  • ✔ Dugotrajno povišena mokraćna kiselina povećava rizik stvaranja kristala urata.
  • ✔ Kristali u zglobu mogu izazvati naglu i vrlo bolnu upalu – napad gihta.
  • ✔ Povišena mokraćna kiselina ne znači automatski da osoba ima giht.
  • ✔ Vrijednost mokraćne kiseline tijekom akutnog napada ne mora uvijek biti povišena.

Što je mokraćna kiselina?

Mokraćna kiselina prirodni je produkt razgradnje purina. Purini su tvari koje se nalaze u stanicama našeg organizma, ali ih unosimo i određenom hranom i pićima.

Veći dio mokraćne kiseline iz krvi uklanjaju bubrezi i izlučuje se mokraćom. Manji dio uklanja se drugim putem kroz probavni sustav.

Problem može nastati kada organizam proizvodi više mokraćne kiseline nego što je može ukloniti ili, što je često važno, kada je bubrezi ne izlučuju dovoljno učinkovito. Tada koncentracija mokraćne kiseline u krvi raste.

Takvo stanje naziva se hiperuricemija.


Kako od mokraćne kiseline nastaje giht?

Povišena mokraćna kiselina sama po sebi ne uzrokuje nužno simptome. Ključni problem nastaje kada se iz urata počnu stvarati sitni kristali koji se mogu taložiti u zglobovima i okolnim tkivima.

Organizam te kristale može prepoznati kao problem i pokrenuti snažnu upalnu reakciju. Rezultat može biti akutni napad gihta.

Tada se često pojavljuju:

  • nagla i intenzivna bol u zglobu
  • oteklina
  • crvenilo ili promjena boje kože
  • toplina zahvaćenog područja
  • izrazita osjetljivost na dodir

Zglob palca na nozi jedno je od najpoznatijih mjesta napada, ali giht može zahvatiti i druge zglobove. Kako može izgledati prvi napad detaljnije smo opisali u članku Giht u stopalu – prvi simptomi i kako izgleda napad.


Znači li povišena mokraćna kiselina da imate giht?

Ne. Ovo je jedna od najvažnijih razlika koju treba razumjeti.

Osoba može imati povišenu razinu mokraćne kiseline u krvi, a da nikada nije imala napad gihta. Takvo stanje naziva se asimptomatska hiperuricemija.

S druge strane, što je mokraćna kiselina dulje i izraženije povišena, veća je mogućnost stvaranja kristala i razvoja problema povezanih s njihovim taloženjem.

Zato liječnik ne promatra samo jedan laboratorijski broj. U obzir se uzimaju simptomi, prethodni napadi, druge bolesti, lijekovi, funkcija bubrega i drugi čimbenici koji mogu biti važni za procjenu rizika.


Česta zabluda

Zabluda: Ako mi je mokraćna kiselina povišena, sigurno imam giht.

Činjenica: Povišena mokraćna kiselina povećava rizik razvoja gihta, ali mnoge osobe s hiperuricemijom nemaju napade niti druge simptome gihta.


Može li mokraćna kiselina biti normalna tijekom napada gihta?

Može. Vrijednost mokraćne kiseline izmjerena tijekom akutnog napada kod nekih osoba može biti unutar laboratorijskog referentnog raspona.

Zbog toga jedan „normalan“ nalaz tijekom napada ne mora automatski isključiti giht ako simptomi i klinička slika upućuju na njega.

Liječnik prema potrebi može preporučiti ponovno mjerenje nakon smirivanja akutne faze i procijeniti nalaz zajedno s drugim informacijama.

Jednako tako, samo povišena vrijednost bez karakterističnih simptoma nije dovoljna da bi osoba sama sebi postavila dijagnozu gihta.


Koje vrijednosti mokraćne kiseline su važne?

Vrijednost mokraćne kiseline najčešće se određuje krvnom pretragom. Laboratorijski referentni raspon može se razlikovati ovisno o laboratoriju, spolu i korištenoj metodi, pa rezultat uvijek treba tumačiti zajedno s referentnim vrijednostima navedenima uz nalaz.

Kod gihta nije važan samo jedan rezultat. Liječnik može pratiti vrijednosti tijekom vremena jer dugotrajna izloženost povišenoj razini mokraćne kiseline povećava mogućnost stvaranja i taloženja kristala urata.

Kod osoba kojima je giht već dijagnosticiran mogu se koristiti određene ciljne vrijednosti mokraćne kiseline kao dio dugoročnog liječenja. Cilj ovisi o individualnom stanju, težini bolesti i liječničkoj procjeni.

Važno

Nemojte promatrati samo oznaku „povišeno“ ili „normalno“ na jednom laboratorijskom nalazu. Kod procjene gihta važni su simptomi, prethodni napadi, kretanje vrijednosti mokraćne kiseline tijekom vremena i cjelokupno zdravstveno stanje.


Zašto mokraćna kiselina raste?

Povišena mokraćna kiselina može nastati kada organizam stvara više mokraćne kiseline ili kada je ne uspijeva dovoljno učinkovito izlučiti. Kod mnogih osoba važnu ulogu ima upravo smanjeno izlučivanje putem bubrega.

Na razinu mokraćne kiseline mogu utjecati različiti čimbenici, uključujući:

  • genetsku sklonost
  • funkciju bubrega
  • određene lijekove
  • prehranu i unos purina
  • konzumaciju alkohola
  • napitke s većom količinom šećera ili fruktoze
  • tjelesnu masu i metaboličko zdravlje
  • određena zdravstvena stanja

Zbog toga je pojednostavljeno objašnjenje da giht nastaje samo zbog „pogrešne hrane“ netočno. Prehrana može biti važna, ali je samo jedan dio šire slike.


Kakvu ulogu imaju bubrezi?

Bubrezi imaju važnu ulogu u regulaciji mokraćne kiseline jer se značajan dio mokraćne kiseline upravo preko njih uklanja iz organizma.

Ako je izlučivanje mokraćne kiseline smanjeno, njezina koncentracija u krvi može porasti. Zbog toga se pri procjeni hiperuricemije i gihta ne promatra samo prehrana nego i funkcija bubrega te druga zdravstvena stanja koja mogu utjecati na izlučivanje mokraćne kiseline.

To je također jedan od razloga zbog kojih dvije osobe koje imaju sličnu prehranu ne moraju imati jednaku razinu mokraćne kiseline niti jednak rizik razvoja gihta.


Koliko prehrana utječe na mokraćnu kiselinu?

Prehrana može utjecati na razinu mokraćne kiseline i rizik od napada, ali nije jedini uzrok gihta. Purini se ne unose samo hranom – oni su prirodno prisutni i u našem organizmu.

Zato kod gihta cilj obično nije pokušati potpuno ukloniti purine iz prehrane, nego usvojiti održiv način prehrane i obratiti posebnu pozornost na namirnice i pića koja mogu biti nepovoljna ako se konzumiraju često ili u većim količinama.

Koje namirnice zahtijevaju više pažnje detaljno smo obradili u članku Namirnice koje povećavaju mokraćnu kiselinu.


Giht, alkohol i mokraćna kiselina

Alkohol može biti važan čimbenik kod osoba sklonih gihtu. Njegov utjecaj nije jednak kod svih alkoholnih pića niti kod svih osoba, ali veća ili učestala konzumacija može povećati rizik od problema povezanih s gihtom.

Posebno je važno promatrati ukupnu količinu i učestalost konzumacije, a ne samo pitanje je li određeno piće „dopušteno“ ili „zabranjeno“.

O ovoj temi više pročitajte u članku Giht i alkohol – smije li se piti pivo, vino ili žestoka pića?.


Mogu li lijekovi povisiti mokraćnu kiselinu?

Da. Određeni lijekovi mogu utjecati na razinu mokraćne kiseline ili njezino izlučivanje. Među poznatijim primjerima su neke vrste diuretika, odnosno lijekova koji povećavaju izlučivanje tekućine.

To ne znači da lijek treba samostalno prestati uzimati ako imate giht ili povišenu mokraćnu kiselinu. Terapija može biti potrebna zbog drugih zdravstvenih razloga, pa eventualnu promjenu lijeka ili doze treba procijeniti liječnik.


Zašto se giht vraća iako između napada ništa ne boli?

Ovo je jedno od najvažnijih pitanja za razumijevanje gihta. Nakon akutnog napada bol, crvenilo i oteklina mogu potpuno nestati. Osoba se tada može osjećati kao da je problem riješen.

Međutim, razdoblje bez simptoma ne znači nužno da su nestali kristali urata ili da je razina mokraćne kiseline dugoročno pod kontrolom.

Ako uvjeti za stvaranje kristala ostanu prisutni, s vremenom se može pojaviti novi napad. Kod nekih osoba razmaci između napada u početku mogu biti dugi, zbog čega je lako zanemariti problem nakon što bol prođe.

Više o tome što se događa nakon povlačenja simptoma pročitajte u članku Može li giht proći sam od sebe?.


Zašto je dugoročna kontrola mokraćne kiseline važna?

Kod ponavljanih napada cilj nije samo ublažiti bol kada se ona pojavi. Važno je razmotriti i dugoročni problem povišene mokraćne kiseline i stvaranja kristala.

Ako se kristali nastavljaju taložiti tijekom godina, giht može postati češći i zahvatiti više zglobova. Kod dugotrajnog i nedovoljno kontroliranog gihta mogu se razviti nakupine kristala poznate kao tofi te oštećenja zglobova.

Zato se kod potvrđenog gihta dugoročni pristup određuje prema individualnom riziku, učestalosti napada, vrijednostima mokraćne kiseline i drugim zdravstvenim čimbenicima.

Jednostavno objašnjeno

Bol je posljedica upale, ali mokraćna kiselina i kristali dio su problema koji postoji i između napada. Zato prestanak boli nije isto što i dugoročna kontrola gihta.


Može li se mokraćna kiselina smanjiti promjenom navika?

Prehrana, unos tekućine, alkohol, tjelesna masa i druge životne navike mogu utjecati na čimbenike povezane s mokraćnom kiselinom i gihtom. Koliki će učinak promjene navika imati razlikuje se od osobe do osobe.

Kod nekih osoba promjene životnog stila nisu dovoljne za postizanje dugoročne kontrole gihta te liječnik može preporučiti terapiju za snižavanje mokraćne kiseline.

Ako vas zanima upravo prirodni i životni pristup ovoj temi, detaljnije smo ga izdvojili u članku Kako smanjiti mokraćnu kiselinu prirodno – savjeti koji mogu pomoći. Na taj način ovaj vodič ostaje usmjeren na razumijevanje povezanosti mokraćne kiseline i gihta.


Kako se prati mokraćna kiselina kod gihta?

Kod osoba s potvrđenim gihtom liječnik može preporučiti povremeno mjerenje mokraćne kiseline u krvi. Praćenje tijekom vremena daje korisniju sliku od jednog izoliranog nalaza.

Koliko često je potrebno kontrolirati vrijednosti ovisi o tome koliko su napadi učestali, uzima li osoba terapiju za snižavanje mokraćne kiseline, postoje li druge bolesti te kakvi su prethodni nalazi.

Ako se uvede ili mijenja terapija, liječnik može preporučiti češće kontrole dok se ne postigne odgovarajuća dugoročna vrijednost. Nakon toga razmak između kontrola može biti dulji.

Važno je pratiti i druge zdravstvene čimbenike, osobito funkciju bubrega, jer su bubrezi važni za izlučivanje mokraćne kiseline iz organizma.


Može li se giht držati pod kontrolom?

Da. Kod mnogih osoba giht se može uspješno dugoročno kontrolirati. Cilj nije samo reagirati kada se pojavi bol, nego smanjiti mogućnost novih napada i dugoročnog taloženja kristala urata.

Pristup može uključivati kombinaciju:

  • praćenja mokraćne kiseline
  • liječnički propisane terapije kada je potrebna
  • uravnotežene prehrane
  • dovoljnog unosa tekućine
  • ograničavanja alkohola
  • održavanja odgovarajuće tjelesne mase
  • redovitih liječničkih kontrola

Koliko će promjene životnih navika biti dovoljne razlikuje se od osobe do osobe. Kod ponavljanih napada ili izraženije hiperuricemije samo prehrambene promjene možda neće biti dovoljne za postizanje odgovarajuće kontrole.


Prirodna podrška kod povišene mokraćne kiseline i gihta

Uz prehranu, dovoljan unos vode, održavanje odgovarajuće tjelesne mase i druge životne navike, neke osobe koriste i prirodne pripravke kao dodatnu podršku svakodnevnoj brizi o organizmu.

Prirodni pristup najbolje je promatrati kao dio šireg načina života. Kod potvrđenog gihta cilj ostaje dugoročno upravljanje čimbenicima povezanim s povišenom mokraćnom kiselinom i smanjenje rizika ponavljanja napada.

Prirodni pripravci ne bi trebali biti zamjena za propisanu terapiju niti razlog za prekid lijekova bez dogovora s liječnikom. To je posebno važno kod osoba s ponavljanim napadima, vrlo visokim vrijednostima mokraćne kiseline, tofima ili drugim komplikacijama gihta.

Više praktičnih informacija o prehrani, životnim navikama i prirodnom pristupu pronađite u našem vodiču Giht – simptomi, uzroci i liječenje.


Zaključak

Giht i mokraćna kiselina izravno su povezani, ali nisu isto. Dugotrajno povišena razina mokraćne kiseline povećava mogućnost stvaranja kristala urata koji se mogu taložiti u zglobovima i izazvati karakterističan napad gihta.

Istodobno, povišena mokraćna kiselina ne znači da će svaka osoba razviti giht. Moguće je imati hiperuricemiju bez simptoma, a tijekom samog napada gihta vrijednost mokraćne kiseline ponekad ne mora biti povišena.

Zato je kod potvrđenog gihta važnije promatrati dugoročnu sliku nego jedan laboratorijski rezultat. Praćenje mokraćne kiseline, odgovarajuće liječenje i održive životne navike zajedno mogu imati važnu ulogu u dugoročnoj kontroli bolesti.


Povezani članci


Česta pitanja

Je li mokraćna kiselina uzrok gihta?

Giht je povezan s kristalima urata koji nastaju u uvjetima povišene mokraćne kiseline i mogu se taložiti u zglobovima. Kada izazovu upalnu reakciju, može nastati akutni napad gihta.

Znači li visoka mokraćna kiselina da imam giht?

Ne. Moguće je imati povišenu mokraćnu kiselinu bez simptoma gihta. Takvo stanje naziva se asimptomatska hiperuricemija.

Može li mokraćna kiselina biti normalna kod napada gihta?

Da. Kod nekih osoba vrijednost izmjerena tijekom akutnog napada može biti unutar laboratorijskog referentnog raspona, pa jedan takav nalaz ne mora isključiti giht.

Zašto mokraćna kiselina raste?

Razina može porasti zbog smanjenog izlučivanja putem bubrega, povećanog stvaranja mokraćne kiseline ili kombinacije različitih čimbenika poput genetike, određenih lijekova, prehrane, alkohola i nekih zdravstvenih stanja.

Može li prehrana smanjiti mokraćnu kiselinu?

Promjene prehrane i životnih navika mogu pomoći u upravljanju čimbenicima povezanim s mokraćnom kiselinom, ali njihov učinak nije jednak kod svih osoba. Kod nekih osoba potrebna je i terapija koju određuje liječnik.

Zašto se giht vraća ako je bol potpuno prošla?

Povlačenje upale i boli ne znači nužno da su nestali uvjeti za stvaranje kristala urata. Ako mokraćna kiselina dugoročno ostane povišena, novi napadi mogu se ponovno pojaviti.

Treba li pratiti mokraćnu kiselinu ako imam giht?

Kod potvrđenog gihta liječnik može preporučiti redovito praćenje mokraćne kiseline kako bi procijenio dugoročnu kontrolu bolesti i učinak liječenja.