Uvod
Giht je stanje koje se najčešće povezuje s povišenom mokraćnom kiselinom i bolnim upalama zglobova. Mnogi koji se prvi put susretnu s ovom dijagnozom pitaju se: je li giht nasljedan? Ovo pitanje posebno se često javlja kod osoba koje u obitelji već imaju nekoga s gihtom, povišenom mokraćnom kiselinom ili ponavljanim bolovima u zglobovima.
Odgovor nije potpuno jednostavan. Nasljedni čimbenici mogu imati važnu ulogu, ali giht obično nije posljedica samo genetike. Na njegov razvoj mogu utjecati i prehrana, tjelesna težina, unos alkohola, bubrežna funkcija, određeni lijekovi i opće životne navike.
U ovom članku objašnjavamo što znači kada kažemo da giht može imati nasljednu komponentu, kako je povezan s mokraćnom kiselinom te koje navike mogu povećati ili smanjiti rizik od pojave simptoma.
Kratki odgovor
Giht može imati nasljednu komponentu, osobito ako u obitelji postoji sklonost povišenoj mokraćnoj kiselini. Međutim, genetika nije jedini razlog nastanka gihta. Kod mnogih osoba važnu ulogu imaju prehrambene navike, tjelesna težina, unos alkohola, hidratacija i sposobnost organizma da izlučuje mokraćnu kiselinu.
Drugim riječima, ako netko u obitelji ima giht, to ne znači da će ga nužno razviti i drugi članovi obitelji. Ipak, takva obiteljska povijest može biti razlog za veću pažnju prema prehrani, vrijednostima mokraćne kiseline i ranim simptomima.
Ključne informacije
- ✔ Giht može biti češći kod osoba koje imaju obiteljsku povijest ove tegobe.
- ✔ Nasljednost najčešće utječe na način na koji tijelo obrađuje i izlučuje mokraćnu kiselinu.
- ✔ Genetika sama po sebi ne znači da će se giht sigurno razviti.
- ✔ Prehrana, alkohol, tjelesna težina i hidratacija također mogu imati važnu ulogu.
Što znači da giht može biti nasljedan?
Kada se kaže da giht može biti nasljedan, najčešće se misli na to da određene osobe mogu naslijediti sklonost povišenoj mokraćnoj kiselini. To ne znači da se sama bolest uvijek direktno prenosi s roditelja na djecu, već da se može naslijediti način na koji organizam regulira mokraćnu kiselinu.
Mokraćna kiselina nastaje razgradnjom purina, tvari koje se prirodno nalaze u tijelu, ali i u određenim namirnicama. Ako tijelo proizvodi previše mokraćne kiseline ili je bubrezi ne izlučuju dovoljno učinkovito, njezina razina u krvi može porasti.
Kod nekih osoba upravo nasljedni čimbenici mogu utjecati na slabije izlučivanje mokraćne kiseline. Zbog toga se giht ponekad češće javlja unutar iste obitelji.
Više o povezanosti gihta i mokraćne kiseline pročitajte u članku Kako smanjiti mokraćnu kiselinu prirodno – savjeti koji mogu pomoći.
Česta zabluda
Zabluda: Ako moj roditelj ima giht, i ja ću ga sigurno dobiti.
Činjenica: Obiteljska povijest može povećati sklonost gihtu, ali ne znači da će se bolest sigurno razviti. Životne navike i opće zdravstveno stanje također imaju važnu ulogu.
Kako je nasljednost povezana s mokraćnom kiselinom?
Kod gihta je središnje pitanje najčešće razina mokraćne kiseline. Kada je ona dulje vrijeme povišena, mogu se stvoriti kristali mokraćne kiseline koji se talože u zglobovima i mogu izazvati bolnu upalnu reakciju.
Nasljedni čimbenici mogu utjecati na nekoliko važnih procesa:
- koliko mokraćne kiseline tijelo proizvodi
- koliko učinkovito je bubrezi izlučuju
- koliko je osoba osjetljiva na promjene u prehrani
- kolika je sklonost ponavljanim napadima gihta
Zato dvije osobe mogu imati slične prehrambene navike, ali različitu sklonost povišenoj mokraćnoj kiselini. Kod jedne osobe simptomi se možda nikada neće razviti, dok se kod druge mogu pojaviti bolni napadi gihta.
Ako želite saznati više o prvim znakovima, pročitajte Giht simptomi – kako prepoznati prve znakove.
Dobro je znati
Osoba može imati nasljednu sklonost povišenoj mokraćnoj kiselini, a da nikada ne razvije giht. S druge strane, kod nekih se osoba bolest može pojaviti i bez poznate obiteljske povijesti. Upravo zato liječnici procjenjuju više čimbenika, a ne samo genetiku.
Koji čimbenici, osim genetike, mogu povećati rizik od gihta?
Iako nasljedni čimbenici mogu povećati sklonost gihtu, razvoj bolesti često ovisi o kombinaciji više različitih okolnosti. Upravo zato dvije osobe iz iste obitelji ne moraju imati jednake tegobe niti će se bolest razviti u istoj životnoj dobi.
Najčešći čimbenici koji mogu biti povezani s povećanim rizikom uključuju:
- dugotrajno povišenu mokraćnu kiselinu
- prekomjernu tjelesnu težinu
- prehranu bogatu purinima
- češći unos alkoholnih pića, osobito piva
- nedovoljan unos tekućine
- određene kronične bolesti
- pojedine lijekove koji mogu utjecati na razinu mokraćne kiseline
Važno je naglasiti da prisutnost jednog ili više ovih čimbenika ne znači da će osoba sigurno razviti giht, već da mogu povećati vjerojatnost njegove pojave.
Više o prehrani pročitajte u članku Prehrana kod gihta – što jesti, a što izbjegavati.
Može li se rizik od gihta smanjiti?
Iako na genetiku nije moguće utjecati, određene životne navike mogu pomoći u održavanju uredne razine mokraćne kiseline i smanjenju čimbenika koji pridonose razvoju gihta.
Najčešće preporuke uključuju:
- održavanje zdrave tjelesne težine
- dovoljan unos vode tijekom dana
- umjeren unos hrane bogate purinima
- ograničavanje alkohola
- redovitu tjelesnu aktivnost
- praćenje vrijednosti mokraćne kiseline prema preporuci liječnika
Osobe koje znaju da u obitelji postoji giht mogu razgovarati sa svojim liječnikom o tome postoji li potreba za praćenjem mokraćne kiseline ili dodatnim preventivnim mjerama.
Kada obratiti pozornost na prve simptome?
Ako postoji obiteljska povijest gihta, korisno je obratiti pozornost na prve znakove koji mogu upućivati na ovu bolest. Rano prepoznavanje simptoma može pomoći pravodobnom liječničkom pregledu i daljnjoj obradi.
Najčešći simptomi mogu uključivati:
- iznenadnu jaku bol u zglobu
- crvenilo i toplinu zahvaćenog područja
- oteklinu zgloba
- pojačanu osjetljivost na dodir
- otežano kretanje tijekom napada
Više o tome pročitajte u članku Napad gihta – što učiniti odmah i kako ublažiti bol.
Može li se giht spriječiti ako postoji obiteljska sklonost?
Iako nije moguće promijeniti nasljedne čimbenike, moguće je utjecati na mnoge druge čimbenike koji mogu biti povezani s razvojem gihta. Zdrav način života, uravnotežena prehrana i redovite liječničke kontrole mogu pomoći u praćenju razine mokraćne kiseline i pravodobnom prepoznavanju mogućih problema.
Osobama koje imaju članove obitelji s gihtom često se savjetuje da obrate pozornost na prehrambene navike, održavanje zdrave tjelesne težine i dovoljan unos tekućine. Takve navike mogu biti važan dio brige o općem zdravlju, bez obzira na postojanje nasljedne sklonosti.
Povezani članci
- Giht – kompletan vodič
- Giht simptomi – kako prepoznati prve znakove
- Napad gihta – što učiniti odmah i kako ublažiti bol
- Prehrana kod gihta – što jesti, a što izbjegavati
- Kako smanjiti mokraćnu kiselinu prirodno
- Giht i bolovi u stopalu – kada posumnjati na giht?
Zaključak
Giht može imati nasljednu komponentu, ali genetika nije jedini čimbenik koji utječe na njegov razvoj. Obiteljska povijest može povećati sklonost povišenoj mokraćnoj kiselini, no prehrana, tjelesna težina, način života i opće zdravstveno stanje također imaju važnu ulogu.
Ako u obitelji postoji giht, korisno je obratiti pozornost na prve simptome i razgovarati s liječnikom o potrebi praćenja mokraćne kiseline. Pravodobna briga o zdravlju može pomoći u ranijem prepoznavanju mogućih tegoba.
Česta pitanja
Je li giht nasljedan?
Giht može imati nasljednu komponentu, ali genetika nije jedini čimbenik koji utječe na razvoj bolesti.
Ako roditelj ima giht, hoću li ga i ja dobiti?
Ne nužno. Obiteljska povijest može povećati sklonost, ali ne znači da će se bolest sigurno razviti.
Može li se giht spriječiti?
Iako genetiku nije moguće promijeniti, zdrave životne navike mogu pomoći u smanjenju čimbenika povezanih s razvojem gihta.
Koja je uloga mokraćne kiseline?
Povišena mokraćna kiselina može dovesti do stvaranja kristala u zglobovima, što može izazvati napad gihta.
Trebam li kontrolirati mokraćnu kiselinu ako u obitelji postoji giht?
O tome je najbolje razgovarati s liječnikom koji može procijeniti postoji li potreba za dodatnim praćenjem ili laboratorijskim pretragama.
Jesu li prehrana i genetika jednako važne?
Oba čimbenika mogu imati važnu ulogu. Kod mnogih osoba upravo kombinacija nasljednosti i životnih navika pridonosi razvoju gihta.